Vino je poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa.
Vina u smislu Zakona jesu:
1) vina u užem smislu riječi:
- mirna vina,
- pjenušava vina,
- biser vina,
- gazirana vina,
2) specijalna vina:
- desertna vina (Prošek)
- aromatizirana vina (Vermouth,Bermet)
- likerska vina (Porto,Madeira,Sherry).
Specijalna vina su vina dobivena posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez dodatka ili s dodatkom određene količine vinskog alkohola, vinskog destilata, šećera, koncentriranog mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih tvari biljnog podrijetla.
Po boji vina se dijele na bijela, ružičasta (rose, opolo) i crna (crvena).
Po sadržaju neprevrelog šećera vina se dijele na( podjela se odnosi na mirna vina):
- suha – do 4 g/l,
- polusuha – od 4-12 g/l,
- poluslatka– od 12-50 g/l,
- slatka– preko 50 g/l neprevrelog šećera,
Dok se pjenušava, biser i gazirana vina dijele na: vrlo suha, suha, polusuha, poluslatka i slatka.
Vina se razvrstavaju u kvalitetne kategorije ovisno o kakvoći prerađenoga grožđa, prirodu po hektaru, stupnju zrelosti grožđa, prerade i njege, randmanu, količini prirodnog alkohola i drugih sastojaka te organoleptičkim (senzornim) svojstvima.
Po kakvoći mirna se vina dijele na:
1) stolna vina
- stolno vino bez oznake zemljopisnog podrijetla,
- stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,
2) kvalitetna vina
- kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,
3) vrhunska vina
- vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih vinorodnih područja,
- vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih specifičnih vinorodnih područja,
- predikatna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.
Predikatna vina jesu vina koja u dobrim godinama i prikladnim uvjetima dozrijevanja grožđa na trsu, a ovisno o postignutom stupnju prezrelosti grožđa te vremenu berbe i prerade, postižu posebnu kakvoću.
Predikatna vina jesu:
- vino kasne berbe proizvedeno od grožđa koje je ubrano u stanju prezrelosti i mošt kojega ima najmanje 94° Oechsla,
- vino izborne berbe proizvedeno isključivo od posebno izabranog grožđa kojemu mošt sadrži najmanje 105° Oechsla,
- vino izborne berbe bobica proizvedeno od izabranih, prezrelih i plemenitom plijesni napadnutih bobica mošt kojih sadrži najmanje 127° Oechsla,
- vino izborne berbe prosušenih bobica proizvedeno od izabranih prosušenih bobica mošt kojih sadrži najmanje 154° Oechsla,
- ledeno vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7°C (minus 7°C) i prerađeno u smrznutom stanju, a mošt kojega sadrži najmanje 127° Oechsla.
Kvalitetna i vrhunska vina koja su u podrumskim uvjetima čuvana pet ili više godina, od toga najmanje tri godine u boci, mogu nositi naziv „arhivsko vino“.
Neke od oznaka na buteljama koje će vam olakšati odluku da li vino čuvati ili odmah uživati u njemu najčešće su:
RESERVA pretpostavlja školovanje najčešće crvenih vina u periodu minimalno 3 godine od godine berbe, od čega godina dana u mikrooksidativnim uvjetima drvene bačve,ostalo u boci (u Španjolskoj i Italiji zakonom uređeno).
GRAN RESERVA je oznaka namijenjena za posebno dobra godišta kada je moguće vino školovati 5 ili više godina od čega 2 godine u drvenim bačvama i 3 u boci (u Španjolskoj i Italiji zakonom uređeno).
GRAN CRU oznaka za neki prehrambeni proizvod, najčešće vino, kojim se ističe izvrsnost u kategoriji.
Pluteni ili navojni čep?
Sukladno tipu i kvaliteti vina te potencijalu čuvanja proizvođači vina koriste se i različitim načinima začepljivanja boca. Vina namijenjena bržoj potrošnji bez osobitog potencijala čuvanja začepljuju se različitim tipovima plutenih čepova (od aglomeriranih-mrvljenih pluto, preko cijelog niza kvalitativnih i cjenovnih kategorija prirodnog pluta različitih dimenzija) te u skorije vrijeme različitim tipovima navojnih čepova - screwcap.
Nasuprot tome pravi vinski biseri začepljuju se gotovo isključivo vrhunskim vrlo skupim čepovima prirodnog pluta kako bi dijelom osigurali maksimalno povoljne uvijete dozrijevanja u boci, a dijelom i iz tradicionalističkih razloga.
Problem kod plutenog čepa može se javiti zbog u prvom redu specifičnog mirisa TCA – kemijskog spoja koji se javlja u plutenim čepovima i u stanju je vino učiniti potpuno neužitnim.
SLAGANJE JELA I VINA
KOD SLAGANJA JELA I VINA MOŽEMO SE KORISTITI NEKIM OSNOVNIM PRAVILIMA:
- kao aperitiv preporučujemo suhi pjenušac ili suho vino
- uz lagana jela idu lagana vina
- uz teška jela idu jača vina
- uz bijelo meso i kuhanu ribu idu bijela vina
- uz školjke i rakove pristaju neutralna bijela vina
- uz tamna mesa, divljač i pečenu ribu idu crna vina
- uz slatka jela piju se desertna vina ili pjenušci
- uz kavu idu likeri ili slična pića
Poslužujemo li tijekom obroka više vrsta jela, na stol treba iznijeti najprije bijela vina, zatim ružičasta ili opola, a tek na kraju crna vina.
Redovito se mlada vina služe prije starih i odležanih vina. Slatka se vina služe nakon poluslatkih, a ova nakon suhih. Manje buketna vina poslužit će se prije onih s naglašenim bukeom i aromom.
Što je barrique?
Barrique je naziv za hrastove bačve odgovarajućeg oblika i volumena koji varira u pojedinim francuskim pokrajinama od 80 do 305 litara. Najpoznatiji u svijetu je bordoški barrique od 225 litara, a barrique je i naziv postupka zrenja vina i naziv za vino koje je tim postupkom proizvedeno. Bačve za barrique vina su standardizirane, a dimenzije bordoškom barriqueu (225 + 2 l) utvrdila je 1858. godine Trgovinska komora Bordeauxa. Taj tip bačava točno je određen dužinom, širinom i povijenošću dužica, te brojem obruča.
Što je dekantiranje?
Dekantiranje vina u tijeku posluživanja najčešće se vrši kod starijih godišta i arhivskih vina, poglavito crnih (crvenih), rjeđe ružica vina, a obavlja se sa zadaćom da se odvoji talog vina (koji najčešće čini vinski kamenac i bojila), odnosno i onda kada u vinu i nema taloga, već se ono obavlja samo iz razloga njegova prozračivanja kako bi se ta vina prozračila i udahnula zrak, nakon čega bolje iskazuju svoja plemenita svojstva.